Zajedno protiv raka dojke: ‘Važno čim prije početi s pregledom dojke i otkriti bolest u ranoj fazi’

Novi list i Specijalna bolnica Medico organizirali su okrugli stol pod temom “Zajedno protiv raka dojke: od ranih znakova do kvalitetnog liječenja”

Rak dojke jedan je od vodećih zdravstvenih problema s kojim se suočavaju žene diljem svijeta. Svake godine dijagnosticira se kod 2,3 milijuna žena, a očekuje se da će taj broj do 2030. narasti na gotovo tri milijuna.

U Hrvatskoj, prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2021. godine, zabilježeno je 2.928 novih slučajeva, što predstavlja četvrtinu svih malignih bolesti kod žena, dok je borbu s ovom bolesti protekle godine izgubilo 707 žena.

Iako pojavnost raka dojke stalno raste, Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, koji ove godine slavi svoju punoljetnost, donio je pozitivne pomake – smrtnost od ove bolesti u Hrvatskoj je u padu, a trenutne stope su nešto niže u odnosu na prosjek Europske unije.

Prevencija, dijagnostika i podrška ženama

Povodom Mjeseca borbe protiv raka dojke, u ponedjeljak se u Gradskoj knjižnici Rijeka održao treći po redu susret u sklopu projekta „Živi zdravo“ Novog lista i Specijalne bolnice Medico. Okrugli stol pod nazivom “Zajedno protiv raka dojke: od ranih znakova do kvalitetnog liječenja” okupio je stručnjakinje iz različitih područja medicine, ali i civilnog sektora.

Uz moderatorstvo novinarke Novog lista Barbare Čalušić, o ključnim pitanjima vezanim uz prevenciju, dijagnostiku i podršku ženama koje se bore s ovom bolešću, govorile su: specijalistica kliničke citologije Specijalne bolnice Medico dr. Ivana Prvulović, kirurginja s užom specijalizacijom iz kirurške onkologije dr. Ana Car Peterko, predsjednica riječke Udruge žena operiranih dojki Nada gospođa Ivana Lohinski Babić i psihijatrica prof. dr. Mirjana Graovac.

Kada govorimo o raku dojke, naglašava se važnost prevencije, odnosno ranog otkrivanja karcinoma, a o tome kada početi s preventivnim pregledima i zašto je bolest važno otkriti u ranoj fazi, uvodno je objasnila dr. Prvulović.

– S pregledima je važno početi čim prije. U dobi od 25 godina može se učiniti prvi ultrazvučni pregled dojke.

To radimo jednom godišnje, sve do 40. godine života kada ne isključujemo ultrazvuk već se uključuje dodatna metoda, a to je mamografija koja se radi zajedno s ultrazvukom.

Mamografija se radi jednom u dvije godine, a ultrazvuk jednom godišnje.

Te dvije metode ne isključuju jedna drugu, nego se nadopunjuju – ultrazvuk nam je bitan kod mlađih žena i bolje detektira promjene u tkivu, a mamografija detektira određene promjene kod starijih žena kada je gustoća tkiva malo smanjena – objasnila je Prvulović, dodavši kako indikacije raka dojke mogu biti različite, primjerice, rizik je povećan kod žena koje imaju opterećenu obiteljsku anamnezu.

Izrazito težak i dugotrajan put

Liječenje se razlikuje o stadiju u kojemu je dijagnosticiran karcinom, a kako je naglasila dr. Car Peterko, stadij definira veličina tumora, zahvaćenost limfnih čvorova i proširenost metastaza.

Postoje četiri stadija bolesti, a osim toga, može biti zahvaćena lokalno, regionalno, odnosno proširena na limfne čvorove, te metastazirana bolest. O svojemu iskustvu liječenja i života s dijagnozom raka dojke govorila je Lohinski Babić kojoj je rak dojke dijagnosticiran u 45. godini života.

– Život vam se promijeni, jednostavno se svijet sruši i kao da krećete na neko putovanje s poznatim ciljem, ali nepoznatim tijekom. Promjene sam sama osjetila zbog određenih situacija koje su se dogodile prije toga i bila sam potpuno uvjerena da su to samo upaljene mliječne žlijezde.

Na pregled sam zapravo išla u Medico, tamo su mi dali prvu dijagnozu, a liječenje je u mom slučaju išlo prvo s kemoterapijom…

Poslije toga je slijedio operativni zahvat, a poslije toga i 33 zračenja.

Moram reći da je to izrazito težak put, dugotrajan, posljedice i nuspojave su vrlo velike i treba se nositi sa time, a osim što se sami nosite sa nuspojavama i cijelim liječenjem, i sama obitelj mora se nositi s time – ispričala je Lohinski Babić te dodala kako tijekom cijelog ovog iskustva život ne staje i ne tolerira se ništa – računi i dalje stižu, djeca odrastaju i imaju svoje potrebe te se cijeli život mijenja iz temelja.

Mogućnost psihološke pomoći i podrške

O podršci koju žene oboljele od raka dojke dobivaju, kao i o tome koliko često traže pomoć psihologa i psihijatara, govorila je prof. dr. Graovac koja je istaknula kako, osim što ova bolest mijenja tijelo, mijenja i psihu, duh.

U njezinom 37 godina dugom radnom vijeku u psihijatriji malo je žena došlo s dijagnozom raka dojke, no istakla je kako je sreća da uvijek postoji mogućnost psihološke pomoći i podrške, no da bi ista trebala biti dostupnija kako bi žene razumjele da je potpuno normalno tijekom, ali i nakon borbe s rakom, primjerice, biti anksiozna ili ne spavati, jer nije samo tijelo pogođeno, već i psiha.

U Specijalnoj bolnici Medico, koja ima slogan „U jednom danu na jednom mjestu“, nastoji se da žene koje zatraže pregled dojke termin dobiju čim prije, a to je uglavnom u dva do tri dana.

Dolaskom u ambulantu, objasnila je dr. Prvulović, slijedi klinički pregled, ultrazvuk dojke, po potrebi i citologija za koju se nalaz dobije u istom danu, kao i mamografija.

– Iz iskustva znam da se pokazalo da je, u slučaju teških dijagnoza, koje žene na teži ili lakši način na kraju prihvate, jako teško nositi se s iščekivanjem i neizvjesnošću, s dugotrajnim čekanjem, tako da ovo uvelike olakšava – kazala je dr. Prvulović.

Multimodalno liječenje

Više o načinu liječenja i kako se ono mijenjalo kroz godine govorila je dr. Car Peterko.

– Terapija se jako promijenila, ne samo u zadnjih 20 godina, već i više. Prije 50-ak godina kirurško liječenje bilo je jedino liječenje, to je bila osnova liječenja, a odstranjivala se cijela dojka i svi limfni čvorovi, bez obzira na to koliko je tumor bio velik.

Naravno da je to imalo visoku stopu komplikacija i utjecaj na obnovu kvalitete života. Danas imamo multimodalno liječenje gdje nije jedini kirurški zahvat već uz njega ide i onkološko liječenje – objasnila je dr. Car Peterko i naglasila da je danas tendencija da se poštedi svo tkivo koje se može.

Okrugli stol zaključen je motivirajućom porukom Lohinski Babić koja je na pitanje što je naučila u borbi s rakom dojke, odgovorila kako je naučila reći „ne“, odnosno, prestati zapostavljati sebe i početi uzimati u obzir svoje osjećaje i vrijeme te uvažavati što sama želi i ne želi.